クロアチア語辞典 | クロアチア語文法
Hrvatsko-japanski rječnik | Hrvatska gramatika

クロアチア語文法

  1. 名詞類: 名詞,形容詞,代名詞(硬変化: ovaj , 軟変化: naš)の変化
    1. 男性(非生物)
    2. 男性(生物)
      1. 男性名詞(複数で語幹拡張を伴うもの)
      2. 男性名詞(その他)
    3. 女性
      1. 女性名詞(子音,-o で終わるもの)
      2. 女性名詞(語幹拡張を伴うもの)
    4. 中性
      1. 中性名詞(-n- による語幹拡張を伴うもの)
      2. 中性名詞(-t-による語幹拡張を伴うもの)
      3. 中性名詞(-v-による語幹拡張を伴うもの)
    5. 絶対複数名詞(複数形のみの名詞)
    6. 双数の遺存形: 複数生格で,語尾が -ju / -u の名詞
    7. 集合名詞
    8. 特殊集合名詞: djeca, braća, gospoda
    9. 略語の格変化
    10. 形容詞の比較級
  2. 代名詞
    1. 人称代名詞
    2. 所有代名詞
    3. 再帰所有代名詞
    4. 再帰代名詞
    5. 関係代名詞
    6. 指示代名詞
    7. 疑問代名詞 tkošto
    8. 不定代名詞と否定代名詞
  3. 数詞
    1. 基数詞
    2. 集合数詞: oboje, dvoje, ..., petero, ...
    3. 数量を表す集合形容詞: dvoja, ... petora, ...
    4. 数量を表す集合名詞: dvojica, -e, ... petorica, -e, ...
    5. 序数詞
  4. 動詞
    1. 現在
    2. 過去(= 現在完了)
    3. 過去完了
    4. 未完了過去
    5. アオリスト
    6. 未来
    7. 未来完了
    8. 条件法第1式
    9. 条件法第2式
    10. 命令形
    11. 動詞の相(アスペクト)と副動詞
  5. 前置詞
  6. 文の構造
    1. 後接形を含む文の語順
    2. 疑問文
    3. 否定としての二重否定
    4. 句読法

名詞類: 名詞,形容詞,代名詞(硬変化: ovaj , 軟変化: naš)の変化

男性(非生物)

代名詞 (硬) 代名詞 (軟) 形容詞 (硬) 形容詞 (軟) 名詞 (硬) 名詞 (軟)
単数主格 ovaj naš stari loši prozor kolač
単数生格 ovog(a) našeg(a) starog(a) lošeg(a) prozora kolača
単数与格 ovom(u) našem(u) starom(u) lošem(u) prozoru kolaču
単数対格 ovaj naš stari loši prozor kolač
単数処格 ovom(e) našem(u) starom(e) lošem(e) prozoru kolaču
単数造格 ovim našim starim lošim prozorom kolačem
複数主格 ovi naši stari loši prozori kolači
複数生格 ovih naših starih loših prozora kolača
複数与格 ovim našim starim lošim prozorima kolačima
複数対格 ove naše stare loše prozore kolače
複数処格 ovim našim starim lošim prozorima kolačima
複数造格 ovim našim starim lošim prozorima kolačima

男性(生物)

代名詞 (硬) 代名詞 (軟) 形容詞 (硬) 形容詞 (軟) 名詞 (硬) 名詞 (軟)
単数主格 ovaj naš stari loši susjed pjevač
生格 ovog(a) našeg(a) starog(a) lošeg(a) susjeda pjevača
与格 ovom(u) našem(u) starom(u) lošem(u) susjedu pjevaču
対格 ovog(a) našeg(a) starog(a) lošeg(a) susjeda pjevača
処格 ovom(e) našem(u) starom(e) lošem(e) susjedu pjevaču
造格 ovim našim starim lošim susjedom pjevačem
複数主格 ovi naši stari loši susjedi pjevači
生格 ovih naših starih loših susjeda pjevača
与格 ovim našim starim lošim susjedima pjevačima
対格 ove naše stare loše susjede pjevače
処格 ovim našim starim lošim susjedima pjevačima
造格 ovim našim starim lošim susjedima pjevačima

男性名詞(複数で語幹拡張を伴うもの)

単数主格 grad 単数主格 nož 単数主格 tečaj
生格 grada 生格 noža 生格 tečaja
与格 gradu 与格 nožu 与格 tečaju
対格 grad 対格 nož 対格 tečaj
処格 gradu 処格 nožu 処格 tečaju
造格 gradom 造格 nožem 造格 tečajem
複数主格 grad-ov-i 複数主格 nož-ev-i 複数主格 tečaj-ev-i
生格 grad-ov-a 生格 nož-ev-a 生格 tečaj-ev-a
与格 grad-ov-ima 与格 nož-ev-ima 与格 tečaj-ev-ima
対格 grad-ov-e 対格 nož-ev-e 対格 tečaj-ev-e
処格 grad-ov-ima 処格 nož-ev-ima 処格 tečaj-ev-ima
造格 grad-ov-ima 造格 nož-ev-ima 造格 tečaj-ev-ima
単数主格 単数生格 複数主格
slučaj slučaja slučaj-ev-i
tečaj tečaja tečaj-ev-i
trošak troška trošk-ov-i
višak viška višk-ov-i
manjak manjka manjk-ov-i
dojam dojma dojm-ov-i
najam najma najm-ov-i
pojam pojma pojm-ov-i
vitez viteza vitez-ov-i
単数主格 posao 単数主格 dio 単数主格 udio
生格 posla 生格 dijela 生格 udjela
与格 poslu 与格 dijelu 与格 udjelu
対格 posao 対格 dio 対格 udio
処格 poslu 処格 dijelu 処格 udjelu
造格 poslom 造格 dijelom 造格 udjelom
複数主格 posl-ov-i 複数主格 dijel-ov-i 複数主格 udjeli
生格 posl-ov-a 生格 dijel-ov-a 生格 udjela
与格 posl-ov-ima 与格 dijel-ov-ima 与格 udjelima
対格 posl-ov-e 対格 dijel-ov-e 対格 udjele
処格 posl-ov-ima 処格 dijel-ov-ima 処格 udjelima
造格 posl-ov-ima 造格 dijel-ov-ima 造格 udjelima
単数主格 単数生格 複数主格
đavao đavla đavlovi 「悪魔」
kabao kabla kablovi 「桶」「バケツ」
kotao kotla kotlovi 「大釜」「ボイラー」
orao orla orlovi 「鷲(わし)」
pakao pakla paklovi 「地獄」
pepeo pepela pepelovi 「灰」
smisao smisla smislovi 「意味」
ugao ugla uglovi 「角(かど)」
veo vela velovi 「ベール」
単数主格 単数生格 複数主格
anđeo anđela anđeli 「天使」
čavao čavla čavli 「釘」

男性名詞(複数で語幹短縮を伴うもの)

単数主格 građanin
生格 građanina
与格 građaninu
対格 građanina
処格 građaninu
造格 građaninom
複数主格 građani
生格 građana
与格 građanima
対格 građane
処格 građanima
造格 građanima

男性名詞(その他)

単数主格 čovjek 単数主格 mjesec 単数主格 sat
生格 čovjeka 生格 mjeseca 生格 sata
与格 čovjeku 与格 mjesecu 与格 satu
対格 čovjeka 対格 mjesec 対格 sat
処格 čovjeku 処格 mjesecu 処格 satu
造格 čovjekom 造格 mjesecom 造格 satom
複数主格 ljudi 複数主格 mjeseci 複数主格 sati
生格 ljudi 生格 mjeseci 生格 sati
与格 ljudima 与格 mjesecima 与格 satima
対格 ljude 対格 mjesece 対格 sate
処格 ljudima 処格 mjesecima 処格 satima
造格 ljudima 造格 mjesecima 造格 satima

女性

代名詞 (硬) 代名詞 (軟) 形容詞 (硬) 形容詞 (軟) 名詞
単数主格 ova naša stara loša soba
生格 ove naše stare loše sobe
与格 ovoj našoj staroj lošoj sobi
対格 ovu našu staru lošu sobu
処格 ovoj našoj staroj lošoj sobi
造格 ovom našom starom lošom sobom
複数主格 ove naše stare loše sobe
生格 ovih naših starih loših soba
与格 ovim našim starim lošim sobama
対格 ove naše stare loše sobe
処格 ovim našim starim lošim sobama
造格 ovim našim starim lošim sobama

女性名詞(子音,-o で終わるもの)

単数主格 stvar 単数主格 radost 単数主格 misao
生格 stvari 生格 radosti 生格 misli
与格 stvari 与格 radosti 与格 misli
対格 stvar 対格 radost 対格 misao
処格 stvari 処格 radosti 処格 misli
造格 stvari/-rju 造格 radosti/-ošću 造格 misli/mišlju
複数主格 stvari 複数主格 radosti 複数主格 misli
生格 stvari 生格 radosti 生格 misli
与格 stvarima 与格 radostima 与格 mislima
対格 stvari 対格 radosti 対格 misli
処格 stvarima 処格 radostima 処格 mislima
造格 stvarima 造格 radostima 造格 mislima

女性名詞(語幹拡張を伴うもの)

単数主格 kći 単数主格 mati
生格 kćeri 生格 matere
与格 kćeri 与格 materi
対格 kćeri 対格 mater
処格 kćer 処格 materi
造格 kćeri/kćerju 造格 materom
複数主格 kćeri 複数主格 matere
生格 kćeri 生格 matera
与格 kćerima 与格 materama
対格 kćeri 対格 matere
処格 kćerima 処格 materama
造格 kćerima 造格 materama

中性

代名詞 (硬) 代名詞 (軟) 形容詞 (硬) 形容詞 (軟) 名詞 (硬) 名詞 (軟)
単数主格 ovo naše staro loše selo polje
生格 ovog(a) našeg(a) starog(a) lošeg(a) sela polja
与格 ovom(u) našem(u) starom(u) lošem(u) selu polju
対格 ovo naše staro loše selo polje
処格 ovom(e) našem(u) starom(e) lošem(e) selu polju
造格 ovim našim starim lošim selom poljem
複数主格 ova naša stara loša sela polja
生格 ovih naših starih loših sela polja
与格 ovim našim starim lošim selima poljima
対格 ova naše stara loša sela poljima
処格 ovim našim starim lošim selima poljima
造格 ovim našim starim lošim selima poljima

中性名詞(-n- による語幹拡張を伴うもの)

単数主格 ime 単数主格 vrijeme 単数主格 sjeme
生格 imena 生格 vremena 生格 sjemena
与格 imenu 与格 vremenu 与格 sjemenu
対格 ime 対格 vrijeme 対格 sjeme
処格 imenu 処格 vremenu 処格 sjemenu
造格 imenom 造格 vremenom 造格 sjemenom
複数主格 imena 複数主格 vremena 複数主格 sjemena
生格 imena 生格 vremena 生格 sjemena
与格 imenima 与格 vremenima 与格 sjemenima
対格 imena 対格 vremena 対格 sjemena
処格 imenima 処格 vremenima 処格 sjemenima
造格 imenima 造格 vremenima 造格 sjemenima

中性名詞(-t-による語幹拡張を伴うもの)

単数主格 jaje* 単数主格 drvo** 単数主格 drvo**
生格 jajeta 生格 drveta 生格 drva
与格 jajetu 与格 drvetu 与格 drvu
対格 jaje 対格 drvo 対格 drvo
処格 jajetu 処格 drvetu 処格 drvu
造格 jajetom 造格 drvetom 造格 drvom
複数主格 jaja 複数主格 drveta 複数主格 drva
生格 jaja 生格 drveta 生格 drva
与格 jajima 与格 drvetima 与格 drvima
対格 jaja 対格 drveta 対格 drva
処格 jajima 処格 drvetima 処格 drvima
造格 jajima 造格 drvetima 造格 drvima
単数 集合名詞
主格 pače 主格 pačad
生格 pačeta 生格 pačadi
与格 pačetu 与格 pačadi
対格 pače 対格 pačad
処格 pačetu 処格 pačadi
造格 pačetom 造格 pačadi/pačađu
単数主格 単数生格 集合名詞 主格
dugme dugmeta dugmad
janje janjeta janjad
jare jareta jarad
lane laneta lanad
mače mačeta mačad
momče momčeta momčad
pile pileta pilad
siroče siročeta siročad
štene šteneta štenad
tele teleta telad
unuče unučeta unučad
ždrijebe ždrebeta ždrebad

中性名詞(-v-による語幹拡張を伴うもの)

単数主格 podne
生格 podneva
与格 podnevu
対格 podne
処格 podnevu
造格 podnevom
複数主格 podneva
生格 podneva
与格 podnevima
対格 podneva
処格 podnevima
造格 podnevima

絶対複数名詞(複数形のみの名詞)

絶対複数 (女性) 絶対複数 (中性)
主格 novine 主格 vrata
生格 novina 生格 vrata
与格 novinama 与格 vratima
対格 novine 対格 vrata
処格 novinama 処格 vratima
造格 novinama 造格 vratima

双数の遺存形: 複数生格で,語尾が -ju / -u の名詞

中性名詞 oko「目」と uho「耳」, 男性名詞 prst「指」と nokat「爪」

単数 複数 単数 複数 (複数)
主格 oko oči 主格 uho uši (ušesa)
生格 oka očiju 生格 uha ušiju (ušesa)
与格 oku očima 与格 uhu ušima (ušesima)
対格 oko oči 対格 uho uši (ušesa)
処格 oku očima 処格 uhu ušima (ušesima)
造格 okom očima 造格 uhom ušima (ušesima)
単数 複数 単数 複数
主格 prst prsti 主格 nokat nokti
生格 prsta prstiju/prsti 生格 nokta noktiju/nokti
与格 prstu prstima 与格 noktu noktima
対格 prst prste 対格 nokat nokte
処格 prstu prstima 処格 noktu noktima
造格 prstom prstima 造格 noktom noktima

女性名詞 ruka「手」,noga「足」,kost「骨」

単数 複数 単数 複数
主格 ruka ruke 主格 noga noge
生格 ruke ruka/ruku 生格 noge noga/nogu
与格 ruci rukama 与格 nozi nogama
対格 ruku ruke 対格 nogu noge
処格 ruci rukama 処格 nozi nogama
造格 rukom rukama 造格 nogom nogama
単数 複数
主格 kost kosti
生格 kosti kostiju/kosti
与格 kosti kostima
対格 kosti kosti
処格 kosti kostima
造格 košću/kosti kostima

grudi

絶対複数
主格 grudi
生格 grudiju/grudi
与格 grudima
対格 grudi
処格 grudima
造格 grudima

集合名詞

集合名詞(-je で終わるもの = 中性単数):

名詞 集合名詞
cvijet + (t + j =) ć e cvijeće 「花」
kamen + (n + j =) nj e kamenje 「石」
gran-a + (n + j =) nj e granje 「枝」
list + (st + j =)šć e lišće 「葉」
grm + (m + j =) mlj e grmlje 「茂み」
grozd + (zd + j) žđ e grožđe 「ぶどう」
集合名詞 集合名詞 集合名詞 集合名詞 集合名詞
主格 cvijeće 主格 kamenje 主格 lišiće 主格 grmlje 主格 grožđe
生格 cvijeća 生格 kamenja 生格 lišića 生格 grmlja 生格 grožđa
与格 cvijeću 与格 kamenju 与格 lišiću 与格 grmlju 与格 grožđu
対格 cvijeće 対格 kamenje 対格 lišiće 対格 grmlje 対格 grožđe
処格 cvijeću 処格 kamenju 処格 lišiću 処格 grmlju 処格 grožđu
造格 cvijećem 造格 kamenjem 造格 lišićem 造格 grmljem 造格 grožđem

集合名詞(子音で終わる女性名詞単数と同様の変化をするもの):

名詞 集合名詞
momč-e + -ad momčad 「チーム」
siroč-e + -ad siročad 「孤児」
dugm-e + -ad dugmad 「ボタン」
unuč-e + -ad unučad 「孫」
pil-e + -ad pilad 「ひよこ」
tel-e + -ad telad 「子牛」
集合名詞
主格 unučad
生格 unučadi
与格 unučadi
対格 unučad
処格 unučadi
造格 unučadi/unučađu
集合名詞 単数 複数
主格 momčad momčadi
生格 momčadi momčadi
与格 momčadi momčadima
対格 momčad momčadi
処格 momčadi momčadima
造格 momčadi/-đu momčadima

特殊集合名詞: djeca, braća, gospoda

特殊集合名詞 (普通名詞中性単数)
主格 djeca dijete
生格 djece djeteta
与格 djeci djetetu
対格 djecu dijete
処格 djeci djetetu
造格 djecom djetetom
特殊集合名詞 (普通名詞男性単数)
主格 braća brat
生格 braće brata
与格 braći bratu
対格 braću brata
処格 braći bratu
造格 braćom bratom
特殊集合名詞 (普通名詞男性単数)
主格 gospoda gospodin
生格 gospode gospodina
与格 gospodi gospodinu
対格 gospodu gospodina
処格 gospodi gospodinu
造格 gospodom gospodinom

略語の格変化

主格 UN 主格 主格 Wi-fi 主格 INA
生格 UN-a 生格 HŽ-a 生格 Wi-fi-ja 生格 INA-e
与格 UN-u 与格 HŽ-u 与格 Wi-fi-ju 与格 INA-i
対格 UN 対格 対格 Wi-fi 対格 INA-u
処格 UN-u 処格 HŽ-u 処格 Wi-fi-ju 処格 INA-i
造格 UN-om 造格 HŽ-em 造格 Wi-fi-jem 造格 INA-om

形容詞の比較級

語幹 + -ši

語幹 + -ji (口蓋化を伴う)

語幹 + -iji

不規則な比較級

比較範囲の限定:odnego

子音の口蓋化

  • 2音節の -ak-ok-an-ek-el で終わる形容詞の語幹の末尾も同様に口蓋化する。
  • 代名詞

    人称代名詞

    1人称単数「私」

    普通形 後接形
    主格 ja
    生格 mene me
    与格 meni mi
    対格 mene me
    処格 meni
    造格 mnome (s mnom)

    2人称単数「君」

    普通形 後接形
    主格 ti
    生格 tebe te
    与格 tebi ti
    対格 tebe te
    処格 tebi
    造格 tobom

    3人称単数男性「彼」

    普通形 後接形
    主格 on
    生格 njega ga
    与格 njemu mu
    対格 njega ga
    処格 njemu
    造格 njime (s njim)

    3人称単数女性「彼女」

    普通形 後接形
    主格 ona
    生格 nje je
    与格 njoj joj
    対格 nju je/ju
    処格 njoj
    造格 njome (s njom)

    3人称単数中性「それ」

    普通形 後接形
    主格 ono
    生格 njega ga
    与格 njemu mu
    対格 njega ga
    処格 njemu
    造格 njime (s njim)

    1人称複数「我ら」

    普通形 後接形
    主格 mi
    生格 nas nas
    与格 nama nam
    対格 nas nas
    処格 nama
    造格 nama

    2人称複数「君たち」|「あなた」「あなたがた」

    普通形 後接形
    主格 vi | Vi
    生格 vas | Vas vas | Vas
    与格 vama | Vama vam | Vam
    対格 vas | Vas vas | Vas
    処格 vama | Vama
    造格 vama | Vama

    3人称複数男性「彼ら」

    普通形 後接形
    主格 oni
    生格 njih ih
    与格 njima im
    対格 njih ih
    処格 njima
    造格 njima

    3人称複数女性「彼女ら」

    普通形 後接形
    主格 one
    生格 njih ih
    与格 njima im
    対格 njih ih
    処格 njima
    造格 njima

    3人称複数中性「それら」

    普通形 後接形
    主格 ona
    生格 njih ih
    与格 njima im
    対格 njih ih
    処格 njima
    造格 njima

    所有代名詞

    1人称単数 moj「私の」

    男性 女性 中性
    単数主格 moj moja moje
    生格 mojeg(a)/mog(a) moje mojeg(a)/mog(a)
    与格 mojem(u)/mom(e) mojoj mojem(u)/mom(e)
    対格 moj | mojeg(a)/mog(a) moju moje
    処格 mojem(u)/mom(e) mojoj mojem(u)/mom(e)
    造格 mojim mojom mojim
    複数主格 moji moje moja
    生格 mojih mojih mojih
    与格 mojim(a) mojim(a) mojim(a)
    対格 moje moje moja
    処格 mojim(a) mojim(a) mojim(a)
    造格 mojim(a) mojim(a) mojim(a)

    2人称単数 tvoj「君の」

    男性 女性 中性
    単数主格 tvoj tvoja tvoje
    生格 tvojeg(a)/tvog(a) tvoje tvojeg(a)/tvog(a)
    与格 tvojem(u)/tvom(e) tvojoj tvojem(u)/tvom(e)
    対格 tvoj | tvojeg(a)/tvog(a) tvoju tvoje
    処格 tvojem(u)/tvom(e) tvojoj tvojem(u)/tvom(e)
    造格 tvojim tvojom tvojim
    複数主格 tvoji tvoje tvoja
    生格 tvojih tvojih tvojih
    与格 tvojim(a) tvojim(a) tvojim(a)
    対格 tvoje tvoje tvoja
    処格 tvojim(a) tvojim(a) tvojim(a)
    造格 tvojim(a) tvojim(a) tvojim(a)

    3人称単数男性 njegov「彼の」

    男性 女性 中性
    単数主格 njegov njegova njegovo
    生格 njegova njegove njegova
    与格 njegovu njegovoj njegovu
    対格 njegov | njegova njegovu njegovo
    処格 njegovu njegovoj njegovu
    造格 njegovim njegovom njegovim
    複数主格 njegovi njegove njegova
    生格 njegovih njegovih njegovih
    与格 njegovim(a) njegovim(a) njegovim(a)
    対格 njegove njegove njegova
    処格 njegovim(a) njegovim(a) njegovim(a)
    造格 njegovim(a) njegovim(a) njegovim(a)

    3人称単数女性 njezin「彼女の」

    男性 女性 中性
    主格 njezin njezina njezino
    生格 njezina njezine njezina
    与格 njezinu njezinoj njezinu
    対格 njezin | njezina njezinu njezino
    処格 njezinu njezinoj njezinu
    造格 njezinim njezinom njezinim
    複数主格 njezini njezine njezina
    生格 njezinih njezinih njezinih
    与格 njezinim(a) njezinim(a) njezinim(a)
    対格 njezine njezine njezina
    処格 njezinim(a) njezinim(a) njezinim(a)
    造格 njezinim(a) njezinim(a) njezinim(a)

    1人称複数 naš「我らの」

    男性 女性 中性
    単数主格 naš naša naše
    生格 našeg(a) naše našeg(a)
    与格 našem(u) našoj našem(u)
    対格 naš | našeg(a) našu naše
    処格 našem(u) našoj našem(u)
    造格 našim našom našim
    複数主格 naši naše naša
    生格 naših naših naših
    与格 našim(a) našim(a) našim(a)
    対格 naše naše naša
    処格 našim(a) našim(a) našim(a)
    造格 našim(a) našim(a) našim(a)

    2人称複数 vaš「君たちの」|| 「あなたの」「あなたがたの」

    男性 女性 中性
    単数主格 vaš || Vaš vaša || Vaša vaše || Vaše
    生格 vašeg(a) || Vašeg(a) vaše || Vaše vašeg(a) || Vašeg(a)
    与格 vašem(u) || Vašem(u) vašoj || Vašoj vašem(u) || Vašem(u)
    対格 vaš | vašeg(a) || Vaš | Vašeg(a) vašu || Vašu vaše || Vaše
    処格 vašem(u) || Vašem(u) vašoj || Vašoj vašem(u) || Vašem(u)
    造格 vašim || Vašim vašom || Vašom vašim || Vašim
    複数主格 vaši || Vaši vaše || Vaše vaša || Vaša
    生格 vaših || Vaših vaših || Vaših vaših || Vaših
    与格 vašim(a) || Vašim(a) vašim(a) || Vašim(a) vašim(a) || Vašim(a)
    対格 vaše || Vaše vaše || Vaše vaša || Vaše
    処格 vašim(a) || Vašim(a) vašim(a) || Vašim(a) vašim(a) || Vašim(a)
    造格 vašim(a) || Vašim(a) vašim(a) || Vašim(a) vašim(a) || Vašim(a)

    3人称複数男性,女性,中性 njihov「彼らの」「彼女らの」「それらの」

    男性 女性 中性
    単数主格 njihov njihova njihovo
    生格 njihova njihove njihova
    与格 njihovu njihovoj njihovu
    対格 njihov | njihova njihovu njihovo
    処格 njihovu njihovoj njihovu
    造格 njihovim njihovom njihovim
    複数主格 njihovi njihove njihova
    生格 njihovih njihovih njihovih
    与格 njihovim(a) njihovim(a) njihovim(a)
    対格 njihove njihove njihova
    処格 njihovim(a) njihovim(a) njihovim(a)
    造格 njihovim(a) njihovim(a) njihovim(a)

    再帰所有代名詞

    男性 女性 中性
    単数主格 (svoj) (svoja) (svoje)
    生格 svojeg(a)/svog(a) svoje svojeg(a)/svog(a)
    与格 svojem(u)/svom(e) svojoj svojem(u)/svom(e)
    対格 svoj | svojeg(a)/svog(a) svoju svoje
    処格 svojem(u)/svom(e) svojoj svojem(u)/svom(e)
    造格 svojim svojom svojim
    複数主格 (svoji) (svoje) (svoja)
    生格 svojih svojih svojih
    与格 svojim(a) svojim(a) svojim(a)
    対格 svoje svoje svoja
    処格 svojim(a) svojim(a) svojim(a)
    造格 svojim(a) svojim(a) svojim(a)

    再帰代名詞

    普通形 後接形
    主格
    生格 sebe se
    与格 sebi si
    対格 sebe se
    処格 sebi
    造格 sobom

    関係代名詞

    koji, koja, koje

    男性 女性 中性
    単数主格 koji koja koje
    生格 kojeg(a) koje kojeg(a)
    与格 kojem(u) kojoj kojem(u)
    対格 koji | kojeg(a) koju koje
    処格 kojem(u) kojoj kojem(u)
    造格 kojim kojom kojim
    複数主格 koji koje koja
    生格 kojih kojih kojih
    与格 kojim(a) kojim(a) kojim(a)
    対格 koje koje koja
    処格 kojim(a) kojim(a) kojim(a)
    造格 kojim(a) kojim(a) kojim(a)

    čiji, čija, čije

    男性 女性 中性
    単数主格 čiji čija čije
    生格 čijeg(a) čije čijeg(a)
    与格 čijem(u) čijoj čijem(u)
    対格 čiji | čijeg(a) čiju čije
    処格 čijem(u) čijoj čijem(u)
    造格 čijim čijom čijim
    複数主格 čiji čije čija
    生格 čijih čijih čijih
    与格 čijim(a) čijim(a) čijim(a)
    対格 čije čije čija
    処格 čijim(a) čijim(a) čijim(a)
    造格 čijim(a) číjim(a) čijim(a)

    指示代名詞

    男性 女性 中性
    単数主格 taj ta to
    生格 tog(a) te tog(a)
    与格 tom(u) toj tom(u)
    対格 taj | tog(a) tu to
    処格 tom(e) toj tom(e)
    造格 tim(e) tom tim(e)
    複数主格 ti te ta
    生格 tih tih tih
    与格 tim(a) tim(a) tim(a)
    対格 te te ta
    処格 tim(a) tim(a) tim(a)
    造格 tim(a) tim(a) tim(a)

    疑問代名詞 tkošto

    主格 tko što
    生格 kog(a) čeg(a)
    与格 kom(u) čemu
    対格 kog(a) što
    処格 kom(e) čem(u)
    造格 kim(e) čim(e)

    不定代名詞と否定代名詞

    接頭辞 不定・否定代名詞
    ne- netko 「誰か」
    i- itko 「誰か」
    sva- svatko 「誰でも」
    ni- nitko 「誰も ... ない」
    接頭辞 不定・否定代名詞
    ne- nešto 「何か」
    i- išta 「何か」
    sva- svašta 「すべて」
    ni- ništa 「何も ... ない」
    (前置詞を伴う場合)
    主格 itko
    生格 ikoga i od koga
    与格 ikomu i ka komu
    対格 ikoga i za koga
    処格 (ikome) i o kome
    造格 ikim i s kim
    (前置詞を伴う場合)
    主格 išta
    生格 ičega i od čega
    与格 ičemu i k čemu
    対格 išta i za što
    処格 (ičemu) i o čemu
    造格 ičim i s čim

    数詞

    基数詞

    男性 女性 中性
    単数主格 jedan jedna jedno
    生格 jednog(a) jedne jednog(a)
    与格 jednom(u) jednoj jednom(u)
    対格 jedan | jednog(a) jednu jedno
    処格 jednom(e) jednoj jednom(e)
    造格 jednim jednom jednim
    複数主格 jedni jedne jedna
    生格 jednih jednih jednih
    与格 jednim(a) jednim(a) jednim(a)
    対格 jedne jedne jedna
    処格 jednim(a) jednim(a) jednim(a)
    造格 jednim(a) jednim(a) jednim(a)
    男性 女性 中性
    主格 dva dvije dva
    生格 dvaju dviju dvaju
    与格 dvama dvjema dvama
    対格 dva dvije dva
    処格 dvama dvjema dvama
    造格 dvama dvjema dvama
    男性,女性,中性
    主格 tri
    生格 triju
    与格 trima
    対格 tri
    処格 trima
    造格 trima
    男性,女性,中性
    主格 četiri
    生格 četiriju
    与格 četirima
    対格 četiri
    処格 četirima
    造格 četirima

    用法・用例

    1. Imam jednu jabuku. 名詞の変化: 通常通りの変化
    2. Imam dvije jabuke. 名詞の変化: 単数生格
    3. Imam tri jabuke. 名詞の変化: 単数生格
    4. Imam četiri jabuke. 名詞の変化: 単数生格
    5. Imam pet jabuka. 名詞の変化: 複数生格
    1. Jedan je novi student bio na ispitu.
    2. Dva su nova studenta bila na ispitu.
    3. Tri su nova studenta bila na ispitu.
    4. Četiri su nova studenta bila na ispitu.
    5. Pet je novih studenata bilo na ispitu.

    集合数詞: oboje, dvoje, ..., petero, ...

    主格 dvoje
    生格 dvoga
    与格 dvoma
    対格 dvoje
    処格 dvoma
    造格 dvoma
    主格 četvero
    生格 četvorga
    与格 četvorma
    対格 četvero
    処格 četvorma
    造格 četvorma
    主格 petero
    生格 petorga
    与格 petorma
    対格 petero
    処格 petorma
    造格 petorma
    2. Dvoje je novih studenata došlo.
    3. Troje je novih studenata došlo.
    4. Četvero je novih studenata došlo.
    5. Petero je novih studenata došlo.

    数量を表す集合形容詞: dvoja, ... petora, ...

    絶対複数女性 絶対複数中性
    主格 dvoje dvoja
    生格 dvojih dvojih
    与格 dvojim dvojim
    対格 dvoje dvoja
    処格 dvojim dvojim
    造格 dvojim dvojim

    数量を表す集合名詞: dvojica, -e, ... petorica, -e, ...

    主格 dvojica
    生格 dvojice
    与格 dvojici
    対格 dvojicu
    処格 dvojici
    造格 dvojicom
    主格 petorica
    生格 petorice
    与格 petorici
    対格 petoricu
    処格 petorici
    造格 petoricom
    2. Dvojica su novih studenata došla.
    3. Trojca su novih studenata došla.
    4. Četvorica su novih studenata došla.
    5. Petorica su novih studenata došla.

    序数詞

    動詞

    現在

    第1変化 (i-変化): 1人称単数 = -i- / 3人称複数 = -e

    単数 複数
    1人称 učim učimo
    2人称 učiš učite
    3人称 i e
    -ati (1人称単数: -im; 完了受動形 -an*):

    držati (1人称単数: držim), trčati (trčim), bojati se (bojim), režati (režim), bježati (bježim), zviždati (zviždim), zaspati (zaspim), stajati (stojim) など。

    -jeti (1人称単数: -im; 完了受動形 -'en*):

    boljeti (boli), ogladnjeti (ogladnim), gorjeti (gorim), letjeti (letim), šutjeti (šutim), željeti (želim), ostarjeti (ostarim), živjeti (živim), vrtjeti (vrtim), štedjeti (štedim), šutjeti (šutim) vidjeti (vidim) など。

    -iti (1人称単数: -im; 完了受動形 -'en*):

    voziti (vozim), moliti (molim), koristiti (koristim), baciti (bacim), kupiti (kupim), loviti (lovim), platiti (platim), predstaviti (predstavim), vratiti (vratim), nuditi (nudim), provjeriti (provjerim), učiti (učim), nastaviti (nastavim) など。

    第2変化 (a-変化): 1人称単数 = -a- / 3人称複数 = -aju

    単数 複数
    1人称 pričam pričamo
    2人称 pričaš pričate
    3人称 priča pričaju
    -ati (1人称単数: -am; 完了受動形 -an*):

    čekati (čekam), čitati (čitam), gledati (gledam), imati (imam), kuhati (kuham), nemati (nemam), pitati (pitam), pjevati (pjevam), plivati (plivam), pričati (pričam), spavati (spavam), slušati (slušam), svirati (sviram), telefonirati (telefoniram), razgovarati (razgovaram), spremati (spremam), odgajati (odgajam), trenirati (treniram), skijati (skijam), ručati (ručam), vježbati (vježbam), nagovarati (nagovaram) など。

    第3変化 (e-変化とje-変化): e-変化の1人称単数 = -e / 3人称複数 = -u ; je-変化の1人称単数 = -je / 3人称複数 = -ju

    単数 複数
    1人称 kašljem kašljemo
    2人称 kašlješ kašljete
    3人称 kašlje kašlju
    -(’)ati (1人称単数: -(j)em; 完了受動形 -an*):

    kašljati (kašljem), penjati se (penjem), brijati se (brijem), ustajati (ustajem), trajati (trajem), brati (berem), prati (perem), zvati (zovem), pisati (pišem), micati (mičem), plakati (plačem), šaptati (šapćem), brisati (brišem), puhati (pušem), kazati (kažem), lagati (lažem) など。

    -iti (1人称単数: -ijem; 完了受動形 -iven*):

    dobiti (dobijem), kriti (krijem), umiti (umijem), šiti (šijem) など。

    -iti (1人称単数: -ijem; 完了受動形 -ijen/-it*):

    odbiti (odbijem), popiti (popijem), ubiti (ubijem), piti (pijem) など。

    -uti (1人称単数: -jem; 完了受動形 -ven*):

    čuti (čujem) など。

    -nuti (1人称単数: -nem; 完了受動形 -nut*):

    dignuti (dignem), krenuti (krenem), viknuti (viknem), brinuti se (brinem), maknuti (maknem), gurnuti (gurnem), tonuti (tonem), puknuti (puknem), buknuti (buknem) など。

    -eti (1人称単数: -mem; 完了受動形 -et*):

    uzeti (uzmem) など。

    -eti (1人称単数: -nem; 完了受動形 -et*):

    početi (počnem) など。

    -ijeti (1人称単数:-esem; 完了受動形 -esen*):

    donijeti (donesem), iznijeti (iznesem), odnijeti (odnesem); ponijeti (ponesem) など。

    -jeti (1人称単数: -ijem):

    razumjeti (razumijem), smjeti (smijem); umjeti (umijem) など。

    -sti (1人称単数: -dnem):

    sjesti (sjednem) など。

    -sti (1人称単数: -dem; 完了受動形 -den*):

    dovesti (dovedem)**, jesti (jedem), krasti (kradem), odvesti (odvedem)**, bosti (bodem) など。

    -sti (1人称単数: -tem; 完了受動形 -ten*):

    plesti (pletem) など。

    -sti (1人称単数: -zem; 完了受動形 -zen*):

    dovesti (dovezem)**, odvesti (odvezem)** vesti (vezem) など。

    -ći (1人称単数: -čem; 完了受動形 -čen*):

    reći (rečem), tući (tučem), peći (pečem), vući (vučem), obući (obučem), svući (svučem) など。

    -ći (1人称単数: -đem; 完了受動形 -đen*):

    doći (dođem), izaći (izađem), naći (nađem), otići (otiđem), prići (priđem), prijeći (prijeđem) など。例外は,ići (idem) など。

    -ći (1人称単数: -gnem; 完了受動形 -gnut*):

    pomoći (pomognem), leći (legnem), dići (dignem), stići (stignem) など。

    -ivati (1人称単数: -ujem; 完了受動形 -ivan*):

    istraživati (istražujem), naređivati (naređujem), očekivati (ičekujem), osuđivati (osuđujem), pokazivati (pokazujem) など。

    -evati (1人称単数: -ujem):

    kraljevati (kraljujem), prijateljevati (prijateljujem) など。

    -ovati (1人称単数: -ujem; 完了受動形 -ovan*):

    trgovati (trgujem), osnovati (osnujem), sudjelovati (sudjelujem), kupovati (kupujem), radovati (radujem), vjerovati (vjerujem), napredovati (napredujem), razlikovati (razlikujem), stanovati (stanujem), ljetovati (ljetujem) など。

    -avati (1人称単数: -ajem; 完了受動形 -avan*):

    davati (dajem) など。

    その他の動詞の変化: 助動詞 moćihtjeti

    単数 複数
    1人称 mogu možemo
    2人称 možeš možete
    3人称 može mogu
    普通形 単数 複数 後接形 単数 複数
    1人称 hoću hoćemo 1人称 ću ćemo
    2人称 hoćeš hoćete 2人称 ćeš ćete
    3人称 hoće hoće 3人称 će će

    過去(= 現在完了)

    過去完了

    未完了過去

    pjevati piti živjeti ići biti
    1人称単数 pjevah pijah življah iđah bijah
    2人称単数 pjevaše pijaše življaše iđaše bijaše
    3人称単数 pjevaše pijaše življaše iđaše bijaše
    1人称複数 pjevasmo pijasmo življasmo iđasmo bijasmo
    2人称複数 pjevaste pijaste življaste iđaste bijaste
    3人称複数 pjevahu pijahu življahu iđahu bijahu

    アオリスト

    reći popiti pomisliti doći biti
    1人称単数 rekoh popih pomislih dođoh bih
    2人称単数 reče popi pomisli dođe bi
    3人称単数 reče popi pomisli dođe bi
    1人称複数 rekosmo popismo pomislismo dođosmo bismo
    2人称複数 rekoste popiste pomisliste dođoste biste
    3人称複数 rekoše popiše pomisliše dođoše biše

    未来

    1人称単数 ja ću raditi
    2人称単数 ti ćeš raditi
    3人称単数 on/ona/ono će raditi
    1人称複数 mi ćemo raditi
    2人称複数 vi ćete raditi
    3人称複数 oni/one/ona će raditi

    未来完了

    1人称単数 ja budem radio/radila/radilo
    2人称単数 ti budeš radio/radila/radilo
    3人称単数 on/ona/ono bude radio/radila/radilo
    1人称複数 mi budemo radili/radile/radilo
    2人称複数 vi budete radili/radile/radilo
    3人称複数 oni/one/ona budu radili/radile/radilo

    条件法第1式

    1人称単数 ja bih rekao/-la/-lo
    2人称単数 ti bi rekao/-la/-lo
    3人称単数 on/-a/-o bi rekao/-la/-lo
    1人称複数 mi bismo rekli/-le/-la
    2人称複数 vi/Vi biste rekli/-le/-la
    3人称複数 oni/-e/-a bi rekli/-le/-la

    条件法第2式

    1人称単数 ja bih bio/bila/bilo rekao/rekla/reklo
    2人称単数 ti bi bio/bila/bilo rekao/rekla/reklo
    3人称単数 on/ona/ono bi bio/bila/bilo rekao/rekla/reklo
    1人称複数 mi bismo bili/bile/bila rekli/rekle/rekla
    2人称複数 vi/Vi biste bili/bile/bila rekli/rekle/rekla
    3人称複数 oni/reke/rekla bi bili/bile/bila rekli/rekle/rekla

    命令形

    単数 複数
    1人称 ø jed-i-mo
    2人称 jed-i jed-i-te
    3人称 * *

    動詞の相(アスペクト)と副動詞

    不完了動詞 完了動詞 副動詞現在 副動詞過去
    učiti naučiti učeći naučivši
    pisati napisati pišući napisavši
    čitati pročitati čitajući pročitavši
    jesti pojesti jedući pojevši
    piti popiti pijući popivši
    kuhati skuhati kuhajući skuhavši
    moliti zamoliti moleći zamolivši
    pomagati pomoći pomažući pomogavši
    spremati spremiti spremajući spremivši
    govoriti reći/kazati govoreći rekavši/kazavši
    ići idući
    dolaziti doći dolazeći došavši
    ulaziti ući ulazeći ušavši
    izlaziti izaći izlazeći izašavši

    前置詞

    前置詞 格支配
    bez 〜なしで 生格
    blizu 〜の近くに,〜の近くで 生格
    do 〜まで 生格
    duž 〜に沿って,〜沿いに 生格
    glede 〜に関して,〜について 生格
    ispod 〜の下で,〜の下に 生格
    ispred 〜の前で,〜の前に 生格
    iz 〜から 生格
    iza 〜の背後で,〜の背後に 生格
    između 〜の間で,〜の間に 生格
    iznad 〜の上で,〜の上に 生格
    izuzev 〜以外 生格
    (iz)van 〜の外で 生格
    k(a) 〜へ,〜のところへ 与格
    kod 〜で,〜のところで 生格
    kraj 〜の隣で,〜の隣に 生格
    krajem 〜の終わりに,〜の終わり頃に 生格
    kroz 〜を通って,〜を通り抜けて 対格
    među 〜のあいだへ/〜のあいだで,〜のあいだに 対格/造格
    mimo 〜の脇を通り過ぎて,〜に反して/〜の脇を通り過ぎて 生格/対格
    na 〜の上へ/〜の上で 対格/処格
    nad 〜の上方へ/〜の上方で,〜の上方に 対格/造格
    nadomak 〜のすぐそばに 与格
    nakon 〜のあとで 生格
    nasred 〜の真ん中に 生格
    nasuprot 〜の向かい側に 与格
    niz 〜を下って 対格
    o 〜頃に/〜について,〜に関して 対格/処格
    od 〜から 生格
    oko 〜の周りで,〜の周りに,およそ,約 生格
    osim 〜以外 生格
    po 〜のために,〜につき,〜のあいだに/〜によると,〜に従って,〜のあとで 対格/処格
    pod 〜の下へ/〜の下で,〜の下に 対格/造格
    (po)kraj 〜のとなりに,〜のすぐ傍に 生格
    pomoću 〜を用いて 生格
    (po)niže 〜以下で,〜より低く 生格
    poput 〜のように 生格
    pored 〜のとなりで,〜のとなりに 生格
    poslije 〜のあとで 生格
    posred 〜の真ん中に,〜の最中に 生格
    potkraj 〜の終わりに,〜の終わり頃に 生格
    (po)više 〜の上方で,〜より高いところで 生格
    povodom 〜の機会に,〜の際に 生格
    pred 〜の前へ/〜の前で 対格/造格
    preko 〜の向こうに 生格
    preko puta 〜の向かい側に 生格
    prema 〜へ,〜の向かいに,〜の向かいに,〜によると向かいに,〜によると向かいに,〜によると 処格
    pri 〜のそばで,〜の際に,〜の時に 処格
    prije 〜の前に(時間的に) 生格
    protiv 〜に反して 生格
    put 〜の方へ,〜の方向へ 生格
    putem 〜で,〜によって 生格
    radi 〜のために 生格
    s(a) 〜から/〜と,〜といっしょに 生格/造格
    tijekom 〜のあいだ 生格
    u 〜の中へ/〜の中で 対格 処格
    (u)mjesto 〜のかわりに 生格
    unatoč 〜にもかかわらず 与格
    u(s)prkos 〜にもかかわらず 与格
    uoči 〜の直前に,〜の前夜に,〜の前日に 生格
    uslijed 〜の結果,〜のゆえに 生格
    usred 〜の真ん中に,〜の,〜の最中に 生格
    uz 〜のとなりで,〜の方へ,〜のとなりへ,〜について,〜に関して 対格
    za 〜のために,〜用に〜,〜のすぐ後ろへ,〜以内に/〜のすぐ後ろで,〜のすぐあとで 対格/造格
    za 〜と同じだけの間 生格

    文の構造

    後接形を含む文の語順

    「0番目」 「1番目」 「2番目」(= 後接形) 「3番目」

    後接形の前(「0番目」と「1番目」)の語順

    「0番目」 「0番目」または「1番目」 「1番目」
    i te ili
    ni niti (jer)*
    a pa samo
    no ali jedino
    dakle zato a kamoli
    naprotiv stoga Subjunktion wie:
    međutim nego da; što
    štoviše već ... da
    ... i ... ... što
    ... ni ... ako; tko; kad
    ... ... kako; koliko
    ... ... iako; čim
    ... ... otkad
    ... ... 関係代名詞
    ... ... 疑問代名詞
    ... ... 副動詞
    ... ... 文中で最初に強調される語
    ... ... 文中で最初に強調される語までのすべての文成分

    後接形(=「2番目」)の語順

    1. 2. 3.1 3.2 3.3 4. 5.
    li sam mi me me se
    si ti te te
    mu | joj | si ga | je / ju ga | je je*
    smo nam nas nas
    ste vam vas vas
    su im ih ih

    後接形の後(「3番目」)の語順

    疑問文

    否定としての二重否定

    句読法

    接続詞その他の前のコンマ

    コンマをつける必要のあるもの コンマをつけないもの
    , a i
    , ali ili
    , nego pa
    , no niti
    , već 関係代名詞
    , dakle 従属接続詞:
    , stoga  da; što
    , zato  ... da (budući da; kao da など)
    , samo (što)  ... što (kao što; nakon što など)
    , jedino (što)  ako; tko; kad;
    , osim što  kako; koliko;
    , tek  iako; čim;
    , a kamoli  otkad
    , pa (čak) i 副動詞
    , pa (čak) ni ...
    ...